GDPR u drugim zemljama

Podatke se dovoljno često zove novom naftom da je to postalo kliše, i baš zato je toliko zemalja donijelo zakone o tome što se događa s osobnim informacijama. Ti zakoni uređuju kako se podaci prikupljaju, pohranjuju, obrađuju i prosljeđuju, da ljudi zadrže riječ o vlastitoj privatnosti.

Europska unija: GDPR

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) najpoznatiji je od tih zakona. Stupila je na snagu 2018. i napisana je da ojača zaštitu podataka ljudi u Europskoj uniji. Tvrtka koja prikuplja podatke o stanovnicima EU-a mora tražiti privolu, jasno reći kako će se podaci koristiti i čuvati ih na sigurnom. Prekrše li se pravila, kazne su ozbiljne.

Sjedinjene Američke Države: CCPA i HIPAA

U Sjedinjenim Američkim Državama California Consumer Privacy Act (CCPA) daje ljudima pravo da znaju koje je osobne informacije tvrtka prikupila i da zatraže njihovo brisanje. Health Insurance Portability and Accountability Act (HIPAA) pokriva zdravstvene informacije.

Druge zemlje

Kanada, Indija, Brazil, Južna Koreja i mnoge zemlje između njih donijele su vlastite zakone o privatnosti. Detalji se razlikuju. Zajedničko im je da traže transparentnost, privolu i pravo na brisanje.

Zaključak

Osobne informacije postale su nešto za što tvrtke plaćaju. Zakoni koji ograničavaju što s njima smiju imaju težinu, jer tjeraju na pažljivije postupanje s podacima i ostavljaju ti način da odlučiš tko ih vidi i kako se koriste. I dalje pomaže da pravila poznaješ sam i da promišljeno biraš što predaješ.